MSI Wind NetTop D130
MSI Wind NetTop D130 baziran je na Atom platformi, donosi 2GB DDR2 memorije, standardni 3.5-inčni hard disk kapaciteta 160GB i DVD pisač, a pritom obećava potrošnju od svega 35W pod maksimalnim opterećenjem. Kome je namijenjen ovaj nettop te kakve su naše impresije nakon testiranja, možete saznati u nastavku recenzije.
Intel Atom procesor
Potreba za razvojem i proizvodnjom Intel Atom procesora postala je očigledna nakon predstavljanja Asusove Eee PC netbook serije koja je ponudila osnovne mogućnosti klasičnog notebook računara po znatno nižoj cijeni u odnosu na najjeftinije notebook računare.
U trenutku predstavljanja Eee PC 701 serije, Intel je Asusu mogao ponuditi samo stare mobilne Celeron 900 procesore koje je Asus ipak iskoristio te napravio izvrstan tržišni rezultat, no postalo je jasno da performanse takvih netbook računara nisu dovoljne za većinu aplikacija, kao ni za Microsoftove operativne sisteme (pogotovo Vistu), dok nametanje Linuxa kao jedinog rješenja nije oduševilo krajnje kupce.
Nakon što je postalo jasno da će netbook računari u narednim godinama postati jedna od najprodavanijih formi PC-ova, Intel je shvatio da mora ubrzati razvoj svoje nove platforme čija osnovna karakteristika će biti izuzetno niska potrošnja. Naravno, performanse su također važne, ali u ovom slučaju Intelov cilj nije bio da proizvede procesor sa performansama na kakve smo navikli kod standardnih desktop procesora, već procesor koji ima zacrtani TDP te nudi "dovoljno dobre" performanse za zadatke kakvi se očekuju na netbook računarima.
Napredan tehnološki proces te jeftina proizvodnja (čitaj: velika zarada) su također ključni dio Intelovog razmišljanja o novoj platformi. Pravi početak razvoja Intelovog procesora niske potrošnje počeo je nakon otkazivanja razvoja Tejas procesora koji je bio baziran na NetBurst tehnologiji te je trebao biti dio Pentium 4 serije. Nakon otkazivanja ovog projekta, tim iza Tejas procesora počeo je sa razvojem Bonnell jezgre koja bi bila korištena za višejezgrene procesore, uz fokus na nisku potrošnju.
Ipak, nakon što je postalo jasno da inženjeri iz tog tima neće moći iskoristiti Pentium M arhitekturu za kreiranje procesora sa iznimno niskom potrošnjom, razvoj je nastavljen u suprotnom smjeru uz cilj kreiranja procesora koji bi bio korišten u UMPC-ovima i sličnim rješenjima. Tako je nastao Silverthorne koji je naknadno dobio tržišno ime Intel Atom.
Očekivano, Intel je proizveo Atom procesor korištenjem 45n tehnologije, no ono što je svakako impresivno je pakiranje 13 x 14 x 1.6mm, odnosno smještaj preko 47 miliona tranzistora na Atom jezgru. Intel je, naravno, uspio i u cilju da napravi procesor koji će biti u potpunosti kompatibilan sa x86 instrukcijama, pritom izuzimajući podršku za SSE4 zbog povećanja potrošnje.
Na Atom procesor Intel je dodao i podršku za HyperThreading, L2 pre-fetcher, virtualizaciju, C6 stanje (u kom dolazi do gašenja većine komponenti procesora te je radni napon blizu nuli u konkretnom slučaju), SSE3/SSSE3 instrukcije te naprednu termalnu kontrolu. Kada na to dodamo i podatak da je za prvu generaciju Atom procesora TDP procijenjen u rasponu od 0.65 do 2.4W, postaje jasno da je Intel uspio u svojoj namjeri.
Korištenjem HyperThreading ili SMT (Simultaneous Multi-Threading) podrške omogućeno je izvršavanje dva threada po jezgri, što je za Intel imalo smisla budući da je potrošnja povećana za svega 20%, dok su se performanse istovremeno povećale u rasponu od 30 do 50%, u zavisnosti od aplikacije.
Čipset kojeg je Intel predstavio uz Atom procesor nosi ime Poulsbo te je proizveden u 130nm tehnologiji, zbog čega ga je nemoguće koristiti bilo gdje drugo osim kod netbook ili nettop računara. Ovaj čipset je objedinio južni i sjeverni most te donio grafičku podršku, odnosno podršku za HD hardversko dekodiranje u rezoluciji 720p/1080i (H.264, MPEG-2 i VC-1). Zanimljivo je istaći kako grafičku jezgru nije razvio Intel, već je odlučio da licencira čip kompanije Imagination Technologies, PowerVR SGX, koji donosi podršku za DX9L i OpenGL. Osim toga, čipset je podršku za PCIe, USB 2.0, SDIO/MMC i DDR2 400/533 (do 1GB), dok je zbog "štednje" iz podrške ispao SATA interfejs pa je podržan samo PATA interfejs, što brojni proizvođači netbook i nettop računara nisu prihvatili sa velikim oduševljenjem.
Poulsbo podržava samo 2-kanalni zvuk, uz ograničenje na korištenje DDR2 memorije sa radnim naponom od samo 1.5V. Naravno, ovakav radni napon sa DDR2 memorijom nije certificiran od strane JEDEC-a, no na tržištu ipak postoje moduli koji mogu raditi pri spomenutom naponu.
Kada su u pitanju konkretni modeli, trenutno su dostupne tri serije Atom procesora namijenjenih korištenju u netbook, odnosno nettop računarima. N serija Atom procesora donosi N270 procesor na 1.6GHz uz 512KB L2 cache memorije (TDP 2.5W), dok Atom 230 sa istim specifikacijama ima TDP od 4W. Trenutno jedini dvojezgreni Atom procesor sa oznakom 330 ima TDP od 8W te, logično, 2x512KB L2 cache memorije. S druge strane, Atom procesori iz Z-serije su dodatno energetski optimizirani zbog činjenice da ne podržavaju HT, a ponuđeni su modeli sa frekvencijom u rasponu od 1.1 (0.65W) do 1.6GHz (2-2.4W).
Potrebno je istaći da Atom procesor još uvijek nije dovoljno zanimljiv za korištenje u većini uređaja iz klase potrošačke elektronike gdje vladaju ARM procesori, no u narednim godinama Intel će preći na napredniji tehnološki proces (32nm, Moorestown) te eventualno dodati memorijski kontroler i grafičku podršku, uz izdavanje posebne verzije koja bi se našla u mobitelima, televizorima i drugim CE uređajima. Do tada, Intel Atom procesor je i dalje najbolje rješenje za jeftine netbook ili nettop računare, a primjer takvog računara je MSI Wind NetTop D130 kojeg ovaj put recenziramo.
U trenutku predstavljanja Eee PC 701 serije, Intel je Asusu mogao ponuditi samo stare mobilne Celeron 900 procesore koje je Asus ipak iskoristio te napravio izvrstan tržišni rezultat, no postalo je jasno da performanse takvih netbook računara nisu dovoljne za većinu aplikacija, kao ni za Microsoftove operativne sisteme (pogotovo Vistu), dok nametanje Linuxa kao jedinog rješenja nije oduševilo krajnje kupce.
 |
Nakon što je postalo jasno da će netbook računari u narednim godinama postati jedna od najprodavanijih formi PC-ova, Intel je shvatio da mora ubrzati razvoj svoje nove platforme čija osnovna karakteristika će biti izuzetno niska potrošnja. Naravno, performanse su također važne, ali u ovom slučaju Intelov cilj nije bio da proizvede procesor sa performansama na kakve smo navikli kod standardnih desktop procesora, već procesor koji ima zacrtani TDP te nudi "dovoljno dobre" performanse za zadatke kakvi se očekuju na netbook računarima.
Napredan tehnološki proces te jeftina proizvodnja (čitaj: velika zarada) su također ključni dio Intelovog razmišljanja o novoj platformi. Pravi početak razvoja Intelovog procesora niske potrošnje počeo je nakon otkazivanja razvoja Tejas procesora koji je bio baziran na NetBurst tehnologiji te je trebao biti dio Pentium 4 serije. Nakon otkazivanja ovog projekta, tim iza Tejas procesora počeo je sa razvojem Bonnell jezgre koja bi bila korištena za višejezgrene procesore, uz fokus na nisku potrošnju.
 |
Ipak, nakon što je postalo jasno da inženjeri iz tog tima neće moći iskoristiti Pentium M arhitekturu za kreiranje procesora sa iznimno niskom potrošnjom, razvoj je nastavljen u suprotnom smjeru uz cilj kreiranja procesora koji bi bio korišten u UMPC-ovima i sličnim rješenjima. Tako je nastao Silverthorne koji je naknadno dobio tržišno ime Intel Atom.
 |
Očekivano, Intel je proizveo Atom procesor korištenjem 45n tehnologije, no ono što je svakako impresivno je pakiranje 13 x 14 x 1.6mm, odnosno smještaj preko 47 miliona tranzistora na Atom jezgru. Intel je, naravno, uspio i u cilju da napravi procesor koji će biti u potpunosti kompatibilan sa x86 instrukcijama, pritom izuzimajući podršku za SSE4 zbog povećanja potrošnje.
 |
Na Atom procesor Intel je dodao i podršku za HyperThreading, L2 pre-fetcher, virtualizaciju, C6 stanje (u kom dolazi do gašenja većine komponenti procesora te je radni napon blizu nuli u konkretnom slučaju), SSE3/SSSE3 instrukcije te naprednu termalnu kontrolu. Kada na to dodamo i podatak da je za prvu generaciju Atom procesora TDP procijenjen u rasponu od 0.65 do 2.4W, postaje jasno da je Intel uspio u svojoj namjeri.
 |
Korištenjem HyperThreading ili SMT (Simultaneous Multi-Threading) podrške omogućeno je izvršavanje dva threada po jezgri, što je za Intel imalo smisla budući da je potrošnja povećana za svega 20%, dok su se performanse istovremeno povećale u rasponu od 30 do 50%, u zavisnosti od aplikacije.
 |
Čipset kojeg je Intel predstavio uz Atom procesor nosi ime Poulsbo te je proizveden u 130nm tehnologiji, zbog čega ga je nemoguće koristiti bilo gdje drugo osim kod netbook ili nettop računara. Ovaj čipset je objedinio južni i sjeverni most te donio grafičku podršku, odnosno podršku za HD hardversko dekodiranje u rezoluciji 720p/1080i (H.264, MPEG-2 i VC-1). Zanimljivo je istaći kako grafičku jezgru nije razvio Intel, već je odlučio da licencira čip kompanije Imagination Technologies, PowerVR SGX, koji donosi podršku za DX9L i OpenGL. Osim toga, čipset je podršku za PCIe, USB 2.0, SDIO/MMC i DDR2 400/533 (do 1GB), dok je zbog "štednje" iz podrške ispao SATA interfejs pa je podržan samo PATA interfejs, što brojni proizvođači netbook i nettop računara nisu prihvatili sa velikim oduševljenjem.
 |
Poulsbo podržava samo 2-kanalni zvuk, uz ograničenje na korištenje DDR2 memorije sa radnim naponom od samo 1.5V. Naravno, ovakav radni napon sa DDR2 memorijom nije certificiran od strane JEDEC-a, no na tržištu ipak postoje moduli koji mogu raditi pri spomenutom naponu.
Kada su u pitanju konkretni modeli, trenutno su dostupne tri serije Atom procesora namijenjenih korištenju u netbook, odnosno nettop računarima. N serija Atom procesora donosi N270 procesor na 1.6GHz uz 512KB L2 cache memorije (TDP 2.5W), dok Atom 230 sa istim specifikacijama ima TDP od 4W. Trenutno jedini dvojezgreni Atom procesor sa oznakom 330 ima TDP od 8W te, logično, 2x512KB L2 cache memorije. S druge strane, Atom procesori iz Z-serije su dodatno energetski optimizirani zbog činjenice da ne podržavaju HT, a ponuđeni su modeli sa frekvencijom u rasponu od 1.1 (0.65W) do 1.6GHz (2-2.4W).
 |
Potrebno je istaći da Atom procesor još uvijek nije dovoljno zanimljiv za korištenje u većini uređaja iz klase potrošačke elektronike gdje vladaju ARM procesori, no u narednim godinama Intel će preći na napredniji tehnološki proces (32nm, Moorestown) te eventualno dodati memorijski kontroler i grafičku podršku, uz izdavanje posebne verzije koja bi se našla u mobitelima, televizorima i drugim CE uređajima. Do tada, Intel Atom procesor je i dalje najbolje rješenje za jeftine netbook ili nettop računare, a primjer takvog računara je MSI Wind NetTop D130 kojeg ovaj put recenziramo.
Komentari (0)