- Prva verzija BHLD distribucije predstavljena je još u ljeto 2004. godine. BHLD 2.0 dolazi 5 godina poslije, šta se dešavalo s projektom u periodu između dvije verzije?

Zamah koji je napravila verzija 1.0 se nastavio sa verzijom 1.2 objavljenom početkom 2005. Ta verzija je bila jedan od najsređenijih live CD-ova. No, uočili su se nedostaci Knoppixa, kao baze za BHLD i trebalo ga je zamijeniti. Knoppix je odličan live CD, ali u to vrijeme još nije koristio Unionfs, pa je njegova instalacija na hard disk obično bila izvor problema.

Ipak, došlo je do disperzije, predlagane su različite distribucije za zamjenu, od relativno sličnog Kanotixa, preko Ubuntua, Mandrive, pa sve do hakerskih Slackware i Gentoo. Diskusije o simbolu distribucije su otišle u višemjesečne rasprave bez konačne odluke, a prevođenje, glavni posao kod BHLD-a je zastalo. Negdje početkom 2007 izgledalo je da se odustaje od 2.0 verzije.

Ipak, kada je objavljen konkurs Federalnog ministarstva obrazovanja za sufinanciranje projekata u martu 2008. godine, prijavili smo se i nakon višemjesečnog čekanja projekt je odobren. Na ETF Sarajevo sam docent na predmetu Operativni sistemi, i svakako mi je potreban jedan ili više projekata iz ove oblasti, tako da sam preuzeo organizaciju i realizaciju ovog projekta. U međuvremenu, u Linux svijetu se iskristalisao Ubuntu kao live i instalacijska distribucija, a KDE 3.5 je preveden na bosanski 49%, a na srpski 99%.

Ne znajući da li će projekat biti odobren i da li će sredstva stići, ponudio sam studentima II godine ETF učešće u projektu lokalizacije umjesto domaćih zadaća. Odziv je bio veći od očekivanog, tako da se u aprilu 2009. pripremila RC1 verzija. Dolaskom financijskih sredstava, u junu je izdana i finalna verzija 2.0, a u trenutku mog odgovora na ovaj intervju, objavljuje se prva servisna verzija 2.01.

- S obzirom na veličinu i generalnu neorganiziranost IT zajednica u BiH, da li bi ovakvi i slični projekti trebali u potpunosti da se presele pod okrilje tehničkih fakulteta?

U potpunosti ne, ali većim dijelom da. Ima entuzijasta i izvan fakulteta, koji žele da rade na softveru otvorenog koda i koji imaju dva najvažnija resursa za ovu oblast: vrijeme i želju. Ali treći važan resurs, a to je novac, se iz budžeta dodjeljuje na drugi način. Uspostavljene naučnoistraživačke institucije kao što su fakulteti lakše dobivaju sredstva za projekte od manje poznatih udruženja građana (kao što su ULKBiH, BIT itd.), a o pojedincu koji pristupa projektu da i ne govorimo.

- Na koji način zainteresovani mogu da se uključe i pridonesu ovom projektu?

Što se tiče 2.0 serije, glavna pomoć je sada u hostingu, npr. Torrent ili ftp, a ima i još nekoliko neprevedenih aplikacija. A za buduće verzije, slijedi veliki zadatak: prijevod KDE 4, Gnome, OpenOffice 3...

- Kome je BHLD 2.0 primarno namijenjen? Jesu li to obrazovne institucije i kojeg nivoa, ili pak bh. akademska zajednica?

Obrazovanje je značajna ciljna publika jer su na CD razne aplikacije iz matematike, astronomije, lingvistike, elektronike, kao veliki broj programskih jezika. Ali tu su i multimedijalne, Internet, poslovne, DTP, CAD aplikacije... Znači desktop distribucija koja pokriva širok dijapazon korisnika.

- Koja Linux distribucija je uzeta kao osnova za BHLD 2.0 i zbog čega? Šta donosi u odnosu na popularne Linux distribucije?

Najsličnija je Kubuntu 8.04, ali BHLD nije nastao direktno iz nje. Umjesto toga uzet je PUD Linux jer ima modifikovani kernel koji podržava LZMA kompresiju i tako omogućuje 20% više softvera. Nakon toga je LxDE zamijenjen KDE-om i instalirano još mnogo softvera.

Rezultat je CD na koji je stalo mnogo poznatih programa: KDE 3.5.10, OpenOffice 2.4, Koffice, VLC, AviDemux, Kaffeine, Audacity, Scribus, Blender, preko 20 programskih jezika, Lazarus, Java 1.6, Mono, Wine, QEMU, Dosbox, emulatori ZX Spectruma i C64, Qcad, Wireshark, Geda, NGSpice, KSimus, Firefox 3, Inkscape, Thunderbird 2, GIMP, Skype, WxMaxima, Celestia, Latex, KlamAV antivirus, tridesetak igara...

Pri tome se sa Ubuntu repozitorija mogu instalirati i druge aplikacije, a kako je 8.04 verzija s dugoročnom podrškom, repozitoriji će biti ažurirani do proljeća 2011.

- Koja je preporučena sistemska konfiguracija za korištenje? Da li se jedna ovakva distribucija može preporučiti korisnicima koji po prvi put kupuju računar ili se susreću s Linux operativnim sistemom u odnosu na trenutnu najpopularniju distribuciju, Ubuntu?

Zahtjevi su nešto manji od klasičnog (K)ubuntua koji traže 384M. Live CD se podiže na laptopu s 256M RAM-a, a u specijalnom režimu rada sam ga podizao i s 92M. Naravno, što više RAM-a - to brži rad, pogotovo kada pokrećete BHLD s live CD-a. KDE nije težak za korištenje, pogotovo na našem jeziku. U slučaju apsolutnih početnika na računaru, vjerovatno ne bi bila ni teža ni lakša za upotrebu u odnosu na Windows Vista ili Ubuntu, a ako im engleski predstavlja problem, možda i lakša, bar za osnovne zadatke.

- Poznato je da većina novih korisnika Linuxa odustaje od tog operativnog sistema zbog činjenice da u prvih par sati korištenja nisu uspjeli riješiti neke probleme poput pronalaska odgovarajućih drivera, uspostavljanja Internet konekcije, upoznavanja sa Linux aplikacijama koje su svojim mogućnostima ekvivalente onim na Windows platformi itd. Da li BHLD 2.0 dolazi sa dokumentacijom na našem jeziku te kakva se podrška može očekivati?

Ova verzija sadrži ilustrovani korisnički priručnik na 160 gusto odštampanih strana koji ukratko objašnjava rad s gotovo svim aplikacijama. U BHLD 2.01 je njegov kompletan sadržaj smješten i na CD, za slučaj da kopiranjem CD-a ne iskopirate i priručnik. On objašnjava osnove rada s većinom aplikacija koje su uključene u BHLD.

Što se podrške tiče, obavljam je preko http://forum.linux.org.ba/viewforum.php?id=35 i http://bhld.linux.org.ba/.

- S obzirom na činjenicu da je dobar dio interfejsa operativnog sistema i najpopularnijih aplikacija preveden na naš jezik, kakav je potencijal za korištenje jedne ovakve distribucije sa popratnim aplikacijama u državnim i obrazovnim institucijama umjesto komercijalnog softvera?

Poslali smo 200 primjeraka Federalnom ministarstvu obrazovanja za daljnju distribuciju. Ovo može donijeti velike uštede, reda miliona KM, ako se pokaže spremnost za to, ali potencijal je jedno, a stvarnost je drugo.

- Da li već sada postoje planovi za okvir neke naredne verzije?

Lično ću razvijati 2.02, 2.03 itd, koje će uključivati servisne zakrpe i još poneki prijevod aplikacije. To ću raditi do proljeća 2011. svaka tri mjeseca. Za sada samo imam ideje o verziji 3.0 koja će biti DVD bazirana, i koja će uključivati novije verzije KDE, OpenOffice, GNOME i slično, no to je na dugom štapu jer zahtijeva prije toga ponovo veliki rad na prevođenju.

* Svi zainteresovani BHLD 2.0 mogu preuzeti sa BIHnet FTP servera (ADSL Free Zona) ovdje ili korištenjem EPN-a ovdje.