Posjeta Microsoftovom kampusu

Novinari iz centralne i istočne Evrope, među kojima se našao i vaš reporter, prošle sedmice su dobili priliku da posjete sjedište Microsofta u SAD-u. Microsoftov kampus smješten je u Redmondu (Seattle), u državi Washington te ga dnevno posjećuje između 25 i 30 hiljada zaposlenih, što je nešto više od trećine zaposlenih u kompaniji. Redmond je sjedište Microsofta još od 1986. godine, a kampus se od tada svake godine širi kako bi primio nove zaposlene u skladu sa rastom same kompanije.

U skladu sa korporativnim trendovima, Microsoft u krugu svog kampusa zaposlenima nudi veliki broj terena za rekreaciju, iako se kompanija i ne može pohvaliti nekim futurističkim dizajnom svojih građevina. Ipak, nešto što zaposleni (a i gosti) bez sumnje cijene je veliki broj restorana sa izvrsnim izborom hrane, uz Starbucks mašine koje su dostupne na svakom uglu. Podatak da je konzumiranje kafe i inih proizvoda poraslo za čak 50% nakon montiranja Starbucks mašina na kampusu nas nije iznenadio.


Ako bi nešto mijenjali, onda bi sigurno u izbor hrane dodali i bosansku kuhinju, ne toliko zbog nas, već kako bi omogućili američkim kolegama da uživaju u domaćim specijalitetima. Iako vam od Sarajeva do Seattlea treba barem 14h leta, posjeta Microsoftu i prilika da se direktno upoznate sa novim proizvodima i planovima ove kompanije se ne propušta. Da Microsoft zaista ima ozbiljne planove za ovaj dio Evrope svjedoči i najava o skoroj posjeti CEO-a ove kompanije, karizmatičnog Stevea Ballmera, zemljama istočne Evrope.

Tržišni uspjeh Viste i budućnost kroz S+S strategiju

Microsoft je dvodnevnu konferenciju iskoristio za predstavljanje svoje vizije budućnosti, odnosno strategije i proizvoda sa kojima planira nastupiti u narednom periodu. S obzirom na trajanje ove konferencije, Microsoftovi predstavnici su pokušali da dostupno vrijeme maksimalno iskoriste pa su tako pokrivene i teme poput opredjeljenja za softver plus servis strategiju, Windows Mobile platforme, budućih ulaganja, uz posjete Microsoftovoj „kući budućnosti“ te demonstracije centra za razmjenu informacija kroz klasično poslovno okruženje.


Nakon uvodnih napomena koje je dao Ricardo Adame, inače čovjek koji je bio zaslužan da se svi novinari tokom svog boravka u Redmondu osjećaju kao kod kuće, o tržišnom uspjehu Windows Vista operativnog sistema prisutne je upoznao Brad Brooks. On je naveo da je Vista do sada prodana u preko 140 miliona kopija, što je, očekivano, izazvalo i dosta dodatnih pitanja. Microsoft je, čini se, izuzetno zadovoljan prodajom Viste, iako nismo dobili odgovor vezan za udio prodanih Visti sa novim računarima, odnosno u retail pakiranjima. Microsoftovoj poziciji na tržištu se ne može prigovoriti, no smatramo da je za adekvatnu analizu pored ukupnog broja licenci potrebno imati i podatke koji se tiču OEM/retail udjela, odnosno broja korisnika koji su eventualno napravili upgrade sa XP-a, odnosno downgrade s Viste na XP. Brooks je istakao da je Microsoftov najveći problem sa Vistom bio petogodišnji razvoj, što je dovelo do pojave nerealnih očekivanja za samu Vistu, a ni rani problemi sa kompatibilnošću hardvera (driverima) nisu pomogli budući da novinari tada nisu „štedjeli“ Microsoft, odnosno Vistu.


Ipak, situacija nakon izlaska prvog service packa je mnogo bolja pa su u Microsoftu naveli da su Vistu napokon počeli preporučivati i njeni korisnici svojim prijateljima i kolegama, što u Microsoftu smatraju najboljim marketingom. U Microsoftu su uvjereni i da nakon izlaska SP1 korisnici koji su bili nezadovoljni autonomijom na notebook računarima više neće vršiti downgrade na XP, dok kao glavni adut Viste i dalje ističu sigurnost te isplativiji TCO (total cost ownership) u odnosu na XP, iako bi se o ovoj tezi mogle voditi rasprave s obzirom da ni Vista ne donosi integrisani antivirusni alat, iako su činjenice da je s Vistom za sada zabilježen značajno niži broj napada i propusta nego što je to bio slučaj s XP-om.


 Brooks je istakao da Microsoft neće ponoviti grešku kao s razvojem Viste te da će se sa Windows 7 vratiti na trogodišnji razvoj operativnih sistema, što znači da bi Windows 7 mogao na tržište izaći već krajem naredne godine. Nešto manje vremena utrošeno je i na prezentaciju Microsofte softver plus servisi vizije iz ugla korisnika. Microsoft, naravno, nema namjeru da slijedi Googleovu filozofiju te softver u potpunosti prebaci na Internet pa je logično da se svi Microsoftovi napore svode ka povezivanju softvera koji se lokalno pokreće sa dodatnim uslugama na Internetu. Značajan dio te strategije je i nova Live Mesh platforma koja ima za cilj omogućavanje sinhronizacije svih korisničkih uređaja, odnosno podataka preko weba uz korištenje popularnih Microsoft servisa koji su dostupni na webu i lokalno. Ako se pitate koji je slijedeći buzzword, onda dobro zapamtite Mesh.


Na Brooksovu prezentaciju nadovezao se Chris Capossela koji je održao jednu od najboljih prezentacija tokom konferencije te pokazao spremnost da odgovori na svako novinarsko pitanje. Za razliku od većine visoko rangiranih Microsoftovih predstavnika, Capossela nije prezao od spominjanja direktne konkurencije uz argumentaciju svih Microsoftovih odluka i rješenja koja se tiču softver plus servisi vizije. Naime, Microsoft je podijelio svoje usluge na dvije bazične kategorije – usluge za pravna, odnosno usluge za fizička lica u okviru Online programa (Exchange Online, SharePoint Online, CRM Online itd.) i Live (Windows Live, Office Live, Xbox Live itd.) respektivno. Uz Windows, Microsoftov najpoznatiji proizvod je svakako Office pa je logično da je Microsoft uložio ogromna sredstva u razvoj Office Live Workspace projekta koji predstavlja web-baziranu ekstenziju za Microsoft Office, odnosno omogućava korisnicima da kroz ovaj Live Workspace pristupe svojim dokumentima te svoj rad razmijene sa ostalima.


Konkretno, Live Workspace omogućava da pozovete kolege i omogućite im pristup vašim dokumentima, otvorite i spašavate dokumente direktno iz workspacea, sinhronizujete kontakte, zadatke i događaje sa Outlookom itd. U sklopu promocije, Microsoft je pokrenuo i Live @ edu inicijativu kroz koju su svim članovima Live @ edu programa (studentima i profesorima) na raspolaganje dati e-mail accounti sa kapacitetom od 5GB, kao i 5GB dodatnog prostora za pohranu podataka, uz blogging alate, dijeljene kalendare te mogućnost da se svim ovim servisima pristupi i sa mobitela potpuno besplatno. Vrijedi istaći da je Office Live Workspace trenutno u beta fazi te ga je moguće isprobati ako se prijavite za testiranje.


Kada su u pitanju kompanije, Microsoft je razvio Online skupinu servisa (trenutno su za potencijalne klijente u Americi za testiranje dostupni Exchange Online, SharePoint Online i Office Live Meeting) koji praktično omogućavaju kompaniji da umjesto korištenja vlastitih servera te ljudi koji bi se brinuli o njihovom održavanju, izvrši preplatu na Microsoftove servise te na taj način uvijek dobije pristup najnovijem softveru, bez dodatne brige o pohrani podataka i infrastrukturi. Na taj način, Microsoft je omogućio potencijalnim klijentima da koriste njihove proizvode kroz klasičnu kupovinu softvera i održavanja na lokalnim serverima, ili kroz model pretplate preko Microsoft partnera, odnosno kod Microsofta direktno. Od većih kompanija koje su se odlučile za „hostanje“ kod Microsofta vrijedi spomenuti kompanije Coca-Cola, Blockbuster, Autodesk i druge. Na ovaj način, potencijalnim klijentima je omogućeno da izaberu model koji najbolje odgovora njihovim potrebama i financijskim mogućnostima.

Smartphones, mobilno oglašavanje i Windows Mobile platforma

Todd Peters, potpredsjednik Microsofta za mobilne komunikacije, kroz svoje izlaganje prisutne je upoznao sa Microsoftovim namjerama da bolje potencijal tržišta centralne i istočne Evrope. Naime, prema Microsoftovim podacima, na prostoru koji obuhvaća 292 miliona ljudi, postoji čak 254 miliona korisnika mobitela (87%) od kojih samo 10 miliona spada u smartphones kategoriju. Analitička kuća CAGR predviđa rast od 31% na ovom tržištu do 2011. godine, što je posebno značajno ako se u obzir uzme predviđeni rast od 3.9% za tržište desktop računara ili samo 5.8% kod „klasičnih“ mobitela.


Za razliku od kompanija poput Applea ili RIM-a, Microsoft nudi donekle otvorenu Windows Mobile platformu koja krajnjem kupcu omogućava da izabere kakav telefon želi sa Windows Mobile operativnim sistemom, odnosno mrežnog operatora i sl. Za Microsoft je od iznimnog značaja da čak četiri (Samsung, Motorola, LG i Sony Ericsson) od pet najvećih proizvođača mobitela sada nude svoje modele sa Windows Mobile sistemom, uz neizostavnu podršku HTC-a koji u posljednje vrijeme nas uistinu oduševljava svojim proizvodima. Očekivano, Microsoft vidi i veliku šansu na tržištu mobilnog oglašavanja pa je tako ova kompanija nedavno kupila evropsku kompaniju Screen Tonic. Naravno, ne treba zaboraviti ni da Google i Yahoo također imaju velike planove za ovo tržište pa se nadamo da reklamiranje na mobilnim uređajima neće otići dalje od teksta.

U okviru prezentacije, Greg Sullivan je demonstrirao neke od novih mogućnosti koje donosi Windows Mobile 6.1 u odnosu na verziju 6 koja je predstavljena još u 2006. godini. Iako Microsoft navodi da je kod WM 6.1 fokus stavljen na sigurnost i produktivnost, ipak nismo dobili odgovor na pitanje zašto Microsoft u međuvremenu nije ponudio bolje „mobilne“ Office aplikacije ili browser, dakle ono po čemu su poznati na tržištu PC-ova, pa se stekao dojam da Microsoft očekuje da neko drugi razvije slične alate na njihovoj platformi. Microsoftovi predstavnici su se složili s novinarima da kompanija u saradnji sa svojim partnerima koji proizvode same uređaje mora ponuditi mogućnost nadogradnje softvera, odnosno operativnog sistema, budući da je činjenica da mobilni uređaji svojim hardverskim specifikacijama ili načinom upravljanja još uvijek nisu otišli tako daleko da barem dvije posljednje generacije ne mogu iskoristiti ono što nudi novi softver. Ipak, jedan od noviteta koje treba istaći sa predstavljanjem nove platforme je i Mobile Device Manager 2008 koji predstavlja set alata koji donosi menadžment za WM 6.1 uređaje, odnosno mogućnost zaštite informacija na organizacijskom nivou.

Microsoft Research: Ulaganje u istraživanje znači osiguravanje budućnosti

Prvi dan posjete Microsoftovom kampusu završen je prezentacijom generalnog menadžera Microsoft Research odjela, Rico Malvara, koji je ukazao na značaj istraživanja te sve prisutne podsjetio na brojne proizvode koji su upravo nastali kao rezultat istraživačkog rada u okviru Microsoft Research. Ovaj dio Microsofta osnovan je „tek“ 1991. godine, no danas broji preko 800 članova raspoređenih u 60 grupa od kojih više od polovine radi u Redmondu. Osim u Redmondu, Microsoft svoje istraživačke laboratorije i timove ima još u Kaliforniji, Veliki Britaniji, Kini i Indiji.


Pred istraživače se uvijek stavljaju jasni korporativni ciljevi koji se ogledaju u poboljšanju proizvoda i usluga u svim područjima koja se istražuju, što brži transfer znanja i tehnologija u konkretne proizvode te osiguravanje tržišne potrebe za samim proizvodima. Jasno, istraživači i naučnici često ne razmišljaju baš tako pa im je ponekad ponuđena i sloboda pravog istraživačkog rada kroz rad u manjim grupama koji, kao i uvijek, može doprinijeti razvoju tehnologija ili proizvoda koji će „promijeniti naš pogled na svijet“ ili pak istraživače dovesti u situaciju da zbog utrošenog vremena na tim projektima (koji se na kraju nisu pokazali tržišno opravdanima), propuste sudjelovanje u nekim drugim projektima. Microsoft R&D na raspolaganju ima godišnji budžet od oko 7 milijardi američkih dolara, no samo dio tog budžeta otpada na istraživanje (iako su istraživači godišnje zaslužni za podnošenje preko 20% svih patent aplikacija u Microsoftu), dok znatno veći dio otpada na razvoj proizvoda. Zbog toga Microsoft Research ostvaruje veze sa akademskom zajednicom u nastajanju da potakne mlade istraživače da se uključuje u rješavanje problema, odnosno pronalazak novih rješenja koja ne moraju biti primarno vezana za Microsoft, odnosno njegove prepoznatljive proizvode i popratne servise. Dobar primjer je pokušaj pronalaska vakcine za AIDS za koju Microsoftovi stručnjaci vjeruju da su vrlo blizu pronalaska rješenja.


MSR je zaslužan i za razvoj novih algoritama za rangiranje stranice na Live Search, Superfetch tehnologiji za Vistu, ClearType, razvoju različitih media formata (WMA, HD Photo, JPEG XR itd.), tehnologijama za prepoznavanje rukopisa i govora itd. Za MSR se veže i ime jednog istraživača iz Srbije, Bodina Dreševića, koji se nakon niza godina rada pri MSR-u u Redmondu vratio u Srbiju te osnovao Tablet PC grupu koja od 2005. godine iz Srbije radi na tehnologijama za prepoznavanje rukopisa te predstavlja jednu od grupa unutar MSR-a. Jedan od gadgeta koji je dostupan na tržištu od jula prošle godine, a nastao je u MSR-u je i RoundTable (razvojno ime RingCam), odnosno uređaj koji kombinira 5 kamera za stvaranje panoramskog pogleda na sudionike nekog sastanka uz mogućnost fokusa i zumiranja na govornika. Osim toga, MSR je razvio i HD View, odnosno mogućnost prikaza panoramskih fotografija u 4 gigapixela. Da, dobro ste pročitali. Korištenjem motorizovanog tripoda napravljeno je 800 individualnih slika koje su potom kombinirane da bi se dobila panoramska fotografija nevjerojatne detaljnosti. Na tom tragu je i Photosynth inicijativa koja kroz analizu sličnosti kod fotografija omogućava rekonstrukciju trodimenzionalnog prostora.


Ako vam ovo ne zvuči dovoljno impresivno, onda razmislite o WorldWide Telescope programu koji vam omogućava da iz vašeg browsera vidite planete i udaljene galaksije kroz web 2.0 vizualizacijski softver. Ako ste fan astronomije, želite da se zabavite ili impresionirate prijatelje, onda vam savjetujemo da krenete na jedan obilazak obližnje galaksije. Upravo ovakvi programi daju jednu draž cjelokupnom korištenju računara jer se uzdižu iznad klasičnog uredskog okruženja operativnog sistema te nam daju priliku da uživamo i budemo kreativni. Iako mnogi, iz različitih razloga, imaju predrasude o Microsoftu i načinu poslovanja ove kompanije, Microsoft Research grupacija je bez ikakve sumnje nešto što se mora posmatrati odvojeno te iskazati apsolutno poštovanje i divljenje ka njihovom dosadašnjem radu, odnosno rezultatima koje su do sada postigli jer je dio onoga što oni rade ujedno i inspiracija za sve ostale.

Koncepti jeftinih računara i Microsoftova podrška nerazvijenim zemljama kroz ulaganje u edukaciju

Microsoft, kao kompanija koja svake godine ostvaruje rekordne profite, osim o novim proizvodima mora voditi računa i o ulaganjima, odnosno investicijama na nova, potencijalna tržišta. Ideja o prodaji jeftinih računara nije nova za Microsoft, budući da je vizija osnivača Microsofta, Billa Gatesa, upravo bila postojanje računara u svakom domu. Ipak, začuđujuće je kako Microsoft u proteklom periodu ipak nije uradio dovoljno kako bi ponudio operativni sistem prilagođen radu na jeftinim, odnosno sporijim konfiguracijama. Bohdan Raciborski koji je u Microsoftu zadužen za Ultra-Low Cost PC strategiju i proizvode, kao dobar primjer jeftinog računara naveo je predstavljanje Asus Eee PC notebook računara uz navode da je Microsoft uložio velike napore kako bi omogućio instaliranje Windows XP operativnog sistema na flash medije.


Iako je konkretno za Windows XP, Microsoft Asusu prodao Home licence, kompanija za tržišta u razvoju nudi tzv. Starter Edition operativne sisteme sa još nižom cijenom, uz dostupnost na velikom broju svjetskih jezika. Osim za XP, slična inicijativa postoji i za Windows Vista operativni sistem kroz program koji je dostupan u 139 država. Microsoft je svjestan činjenice da se na tržištu pojavljuju računari namijenjeni prije svega korištenju Interneta, no kompanija za sada još uvijek nema u planu da ponudi operativni sistem koji bi bio negdje „na pola puta“ između klasičnog Windows i Windows Mobile operativnog sistema. U cjelokupnom procesu saradnje sa zemljama u razvoju ključnu ulogu ima edukacija pa Microsoft ulaže velika sredstva u promociju i organizaciju Imagine Cupa, takmičenja za studente kroz koje mogu da pokažu svoje ideje i potencijal, u kojem je samo prošle godine učešća uzelo preko 100 hiljada studenata. U okviru Partners in Learning programa, Microsoft je od 2003. godine uspio da u saradanji sa vladama dosegne preko 90 miliona učenika te im ponudi nove načine sticanja znanja kroz program koji se fokusira na inovativne učitelje, studente i škole.


U narednih 5 godina, Microsoft planira izdvojiti još 235 miliona američkih dolara u ovaj program kako bi pokrio sva tržišta na kojima je prisutan. Dobar primjer iz regije je svakako Mađarska gdje je lokalni PiL tim razvio čitav niz potprograma koji su omogućili da se smanji broj učenika bez tehničkih znanja sa 34% u 2005. na svega 8% u 2007 godini. Za prevazilaženje jezičnih barijera od izuzetnog značaja je i lokalizacija Microsoft proizvoda koja predstavlja veliki izazov za ovu kompaniju pa je do sada ponuđeno 36 jezika desktop softver, odnosno 61 jezik kroz Local Language program. U vrijeme pisanja ove reportaže, Microsoft je objavio da je u saradnji sa OLPC fondacijom podržao instaliranje Windows XP operativnog sistema i Office alata na OLPC XO notebook računare. Za tu priliku, Microsoft je razvio poseban BIOS te omogućio instaliranje XP-a i Office alata za SD karticu kapaciteta od 2GB bez smanjivanja funkcionalnosti samog operativnog sistema ili narušavanja kompatibilnosti za aplikacije, što je ujedno i glavni razlog zbog kojeg Microsoft do sada nije ponudio neki optimizirani operativni sistem koji ne bi zauzimao puno prostora ili bi se pokretao sa malim brojem servisa.

Podrška ulaganju u inovacije kroz korištenje Microsoft platforme

Tim Gruver (Global Technology Director, Retail and Hospitality) i Don Richardson (Global Innovation & PLM Industry Strategy) svoju prezentaciju su fokusirali na omogućavanje inovacija u vertikalnim sektorima, odnosno načina na koje Microsoft omogućava drugim kompanijama da u okviru vlastitog biznisa vrše konstantne inovacije kako bi opstali na tržištu. Budući da mnogi miješaju pojmove izuma ili pronalaska nečeg potpuno novog sa inovacijom, Microsoftovi predstavnici su objasnili da je inovacija proces kroz koji dolazi da konverzacije znanja i ideja u nove ili poboljšane proizvode i servise koji omogućavaju poboljšanje efikasnosti, odnosno stvaraju predispozicije za poboljšavanje načina poslovanja, a sve u cilju stvaranja prednosti u svakodnevnom poslu.


Zanimljivo je istaći kako svaki CEO ističe da je inovacija unutar kompanije prvi prioritet, iako je manje od polovine svih CEO-a zadovoljno sa povratom uloženih sredstava u inovacije. U prilog toj činjenici ide i podatak da je prema Gartnerovom istraživanju globalni inovacijski uspjeh u svim industrijama u prosjeku tek 4%. Bez obzira na "rizik inovacije", uzimajući u obzir da se pred kompanije danas stavljaju izazovi kao što su konkurencija sa globalnog tržišta, smanjenje životnog ciklusa proizvoda, konstantno sniženje cijena te nagle promjene u tehnologiji, jasno je da kompanije i dalje moraju investirati u prave ideje i odgovarajuća tržišta kako bi ubrzali rast te povećali konkurentnost na tržištu. Microsoft u tom smislu ne odstupa od klasičnih ekonomskih pravila te za svaki proizvod i dalje smatra da mora pokazati ekonomsku opravdanost.


To znači da je potrebno odgovoriti na pitanja o tome da li se nova ideja uklapa u biznis strategiju, postoji li značajno tržište za novi proizvod, koje su prilike na tržištu i potencijalna zarada, kako se proizvod nosi sa rješenjima drugih kompanija te da li sama kompanija ima dovoljno resursa i novca da bi "ispratila" cjelokupnu ideju/proizvod. Suočavanje sa tim izazovima zahtjeva jasnu strategiju i proces menadžment, a to je ono gdje Microsoft sa svojim proizvodima pomaže kako bi se pokrio cjelokupan ciklus od same ideje (Office Enterprise, SharePoint, Communications Server), preko kolaboracije i razmjene znanja (Windows Rights Management Services, Office Project Server) do menadžmenta samog projekta (Office Project Portofolio Server).


David Appel predavanja je zaključio prezentacijom o Microsoftom partner programu za ISV-ove (independent software vendors), odnosno prednostima koje se pružaju uključenjem u ovaj Microsoftov program.

Microsoftova vizija budućnosti

Ljubazni domaćini nisu propustili priliku ni da nam pomažu popularnu Microsoftovu "kuću budućnosti". Naime, u sklopu MSR-a, Microsoft pokušava da svoje vizije približi i "običnim ljudima" te pokaže kako bi tehnologija koja se svakodnevno razvija mogla utjecati na život, odnosno način na koji živimo u narednom periodu.


Centralni dio tog razmišljanja je upravo "pametna kuća" sa kojom se može uspostaviti glasovna komunikacija, odnosno interakcija. Microsoft je ovaj prostor podijelio u više dijelova kako bi simulirao kako bi u budućnosti mogla izgledati dnevna soba, kuhinja, dječja soba i sl. Dobar primjer pomoći koju bi u budućnosti mogli dobiti je korištenja RFID tagova u kuhinji kako bi automatski dobili informacije o određenom proizvodu ili jednostavno pozvali "pomoć" za recept te dobili vodič korak po korak kako da napravimo željenu poslasticu.


U slučaju da prijateljima želite pokazati kako vam je bilo na putovanju, zašto ne iskoristiti neki od suvenira koje ste donijeli sa putovanja kako bi aktivirali zid sa slikama koji će na osnovu podataka sa suvenira filtrirati upravo fotografije sa tog putovanja. Djeca uvijek nastoje da svoj prostor urede po vlastitoj želji, a kroz Microsoftovu viziju i upotrebu OLED tehnologije dobivaju mogućnost dekoriranja zidova kroz prikaz različitih slika i motiva. Zaboravite tapete, krečenje i razne postere te okruženje prilagodite svojim željama i raspoloženju.


Većina prikazanih tehnologija nije tako daleko od primjene pa možemo očekivati da mnoge od ideja prezentirane u Microsoftovoj "kući budućnosti" budu sastavni dio naših života već u narednih par godina. Osim toga, Microsoft posjetiocima nudi priliku i da uzmu učešće u virtualnoj kompaniji koja na raspolaganju ima sve nove tehnologije za kolaboraciju i povećanje efikasnosti.


Ovaj centar krase stolovi na kojima se nalaze dual-display konfiguracije, odnosno tablet PC-ovi te sobe za konferenciju koje koriste RoundTable kamere. Informacioni centar je dobro mjesto za demonstraciju mogućnosti korištenja tehnologije u svakodnevnom radu kako bi se poboljšala kolaboracija i efikasnost.


Okupljeni novinari svoju posjetu Redmondu završili su posjetom zgradi 127 gdje je smješten Microsoft Visitor Center, odnosno mali muzej Microsoftove historije sa dosta Microsoftovih proizvoda koje je moguće probati. Dakle, tu ćete naći veliki broj Zune playera, ali i uređaja koji koriste Windows Mobile operativni sistem. Naravno, nismo propustili ni priliku da se opustimo uz Halo 3 multiplayer.


Do slijedeće posjete…

Posjeta Microsoftovom kampusu u Redmondu je bez sumnje bila dobra prilika da se upoznamo sa Microsoftovim vizijama i planovima za naredni period. Tokom kratkom boravka nije bilo moguće upoznati se sa svim aspektima Microsoftovog djelovanja, no kroz prezentirano mogli smo uočiti kolika je prednost za kompaniju činjenica da na jednom mjestu ima najveći broj svojih radnika koji u svakom trenutku mogu dijeliti ideje sa svojim kolegama koji se nalaze na kampusu, dobiti pomoć za određene projekte i slično.


Nadamo se da ćemo u nekoj narednoj posjeti kampusu imati priliku da se bolje upoznamo sa konkretnim proizvodima te posebno sa radom Microsoft Entertainment and Devices divizije. Ovom prilikom bi se još jednom zahvalili lokalnom uredu Microsofta na pozivu te domaćinima u Redmondu koji su se potrudili da nam odgovore na sva pitanja te asistiraju u našim brojnim zahtjevima.