HI-FI škola 2. dio
Radionica | 14.09.2004. | 0 komentara - Matija Čajić
Nakon uvodnog članka u kojem smo obratili pažnju na najčešće greške pri izboru Hi-Fi opreme te vam približili pojmove poput snage i decibela, u drugom dijelu Hi-Fi škole bavili smo se zvučničkom osjetljivošću, impedancom, frekvencijskim rasponom te zvučničkim kutijama. U članku smo naveli i linkove koji će vas odvesti do najpoznatih proizvođača audio opreme te vam dati pristup dodatnim podacima...
ZVUČNIČKA OSJETLJIVOST
Ako je netko slučajno gledao pozadinu nekog malo ozbiljnijeg zvučnika, vidio je nekakav podatak oblika XXdB/1W/1m. Taj podatak govori o zvučničkoj osjetljivosti, tj. ako zvučnik ima recimo 89dB/1W/1m, znači da ako postavimo uho na 1 metar od zvučnika i njegov ulaz dovedemo signal snage 1W glasnoća će iznositi 89dB (tu se vidi koliko je malo zvučniku potrebno da "svira" relativno glasno). U praksi bi to izgledalo ovako: recimo da je zvučniku osjetljivosti 82db/W/m potrebno 128W snage iz pojačala da bi razvio glasnoću od 103dB, dok bi zvučniku osjetljivosti 94dB/W/m za istu tu glasnoću trebalo samo 8W snage! Znači ovaj podatak nam predstavlja mnogo veću važnost kod kupovine novog zvučnika nego snaga. Zašto? Zato što zvučnik niske osjetljivosti, od recimo 83dB/W/,nikad neće moći ostvariti veliku glasnoću (kao neki osjetljiviji zvučnik) bez obzira na snagu pojačala i lako se može desiti da uslijed pretjeranog pojačavanja glasnoće zvučnik pregori.
Nemojte misliti da i ovdje sve prolazi bez marketinških trikova. Naime proizvođači zvučnika testiraju svoj proizvod tako da snagu od 1W računaju pri 8 ohma, a nominalna impedanca zvučnika je 4 ohma, tako dobivaju oko 3dB osjetljiviji zvučnik na papiru nego u realnim mjerenjima (već do sad otprilike znamo koliko je 3dB razlike u glasnoći). Isto tako negdje možete naići na podatak u obliku XX dB/2.83V/m. Ako vidite takav podatak na zvučniku koji ima impedancu od recimo 4 ohma, znajte da su testovi napravljeni sa 2.83V signalom koji na 4 ohma izađe 2W, i na kraju papir kaže da je zvučnik opet 3dB osjetljiviji. Speaking of ohmi...
IMPEDANCA
Ovo je isto vrlo važan podatak kod kupovine zvučnika ili pojačala. Impedanca je otpor koji zvučnik predstavlja pojačalu, a obično iznosi 4, 6 ili 8 ohma. Nazivna impedanca zvučnika koja stoji u specifikacijama nema veze sa stvarnim životom, jer se taj otpor konstatno mijenja kroz cijeli frekvencijski opseg. Bilo bi korisno da uz kupovinu novih zvučnika imamo uvid u krivulju impedance, ali to se u pravilu ne događa.
Evo i primjer. Recimo da imamo pojačalo koje je deklarirano 50W na 8 ohma/100W na 4 ohma i zvučnike prosječne impedance 8 ohma (recimo najniža vrijednost je 2 ohma, a najviša 16 ohma). Pojačalo će se dosta «mučiti» dok će tjerat takav zvučnik jer osim velike razlike otpora koje će morat davati na svom izlazu, na 2 ohma bi zvučnik vukao 200W snage iz pojačala! Tu sad dolazi do izražaja kvaliteta pojačala, samih ugrađenih elemenata, napajanja i sl. U pravilu je bolje uzimati zvučnike sa većom deklariranom impedancom i što mirnijom krivuljom. Speaking of krivulja...
FREKVENCIJSKI RASPON
Krivulja frekvencijskog raspona bi trebala odavat karakter zvuka zvučnika. Ljudsko uho čuje raspon od 20Hz (jako duboki basovi) do negdje 16-20kHz (jako visoki tonovi), to sve naravno ovisi o starosti slušatelja i funkcionalnosti slušnog sustava. Sukladno tome idealan zvučnik bi bio onaj koji bi vjerno mogao reproducirati sve frekvencije između 20Hz – 20kHz. Takav zvučnik je prije svega velik, ima ugrađene vrhunske jedinice, košta ogromne svote novaca i većina ljudi ga neće ni vidjeti/ćuti u svom životu. Ali zato postoje Genius-ovi (i njima slični) paketi koji nude 2.1 ili 5.1 sisteme sa rasponom od 25Hz – 40kHz za 30-40€. Smiješno, zar ne?
No ipak prilikom odabira zvučnika ovaj podatak ne bi trebao posebno utjecat na odabir radi različitih uvjeti mjerenja, nego bi bilo bolje poslušati zvučnik prije kupovine svojim ušima i procijeniti da li je to ono što mi tražimo. Ako naiđemo na sistem koji ima recimo 13cm srednjotonce/basove, a frekvencijska karakteristika kaže da ide do dubokih 30-40Hz, sigurni smo da su šanse za to jednake nuli jer jednostavno zakoni fizike koče tako malu jedinicu da kvalitetno reproducira tako niske frekvencije.
Podatak o rasponu se dobiva tako da prvo pogledamo vrijednosti pojačanja na 1kHz (recimo da je tamo trenutna glasnoća 100dB), nakon toga gledamo prema krajevima krivulje i tražimo gdje će vrijednost biti za 3dB manja, odnosno 97dB u našem primjeru. Te vrijednosti se nazivaju gornja i donja granična frekvencija te predstavljaju (zapravo trebale bi predstavljati) podatak kojega svi vidimo u obliku XXHz – XXkHz.
ZVUČNIČKE KUTIJE
|
|
Zadnja (ali ne i najmanje važna stvar) je odabir veličine zvučnika, tj. zvučne kutije. Najveći problem kod većine zvučnika (pogotovo jeftinijih) je upravo sama kutija i njena (ne)dorađenost. Zbog refleksija unutar kutija koje se prenose preko membrana dolazi do koloracije zvuka. Da bi se to izbjeglo, grade se kutije nepravilnog oblika gdje se stjenke kutija oblažu umrtvljujućim materijalima (bitumenske ploče, olovo...), a unutrašnjost se puni materijalima koji dobro upijaju zvuk (ovčja vuna, umjetna vuna, razni polimeri…). Na određenim frekvencijama stranice kutije rezoniraju (blago vibriraju), pa ih se dodatno učvršćuje upornicama. Same kutije se obično izgrađuju od materijala otpornih na rezonancije kao iverica, kompozitnih masa ili kvalitetnije medijapan ploče (još se nazivaju i MDF ploče).
Kutije se razlikuju po konstrukciji i principu rada, a dijelimo ih na zatvorene (kompresione), bas-refleks, bandpass 4. i 6. reda, transmisijske linije (akustički labirint) i kutije s pasivnim membranama. O karakterima pojedinih zvučnih kutija i subwoofera (obje konstrukcije koriste isti princip rada) će biti riječi u sljedećem nastavku Male Hi-Fi škole, skupa sa najvažnijim savjetima prije kupovine. Stoga, ako uskoro planirate kupiti bilo kakav audio sistem, pričekajte do idućeg nastavka te nakon pročitanog teksta odlučite o kupovini.
http://www.phys.unsw.edu.au/~jw/hearing.html - testiranje sami frekvencijski raspon svojih zvučnika i usporedite ih sa deklariranim vrijednostima (vidim puno iznenađenih lica)
Linkovi većih proizvođača zvučnika:
http://www.athenaspeakers.com/ - firma «novijeg datuma», koja pobire sve više nagrada u entry level segmentu, posebno kod jeftinijih samostojećih modela i sub-sat 5.1 sistema
http://www.bwspeakers.com/index.cfm/fuseaction/global.main - Bowers & Wilkins, tu ne treba previše pričati - odlični zvučnici
http://www.dynaudio.com/ - vrhunski danski proizvođač zvučnika i stand-alone zvučničkih jedinica
http://www.epos-acoustics.com/mainsite.asp?logging=1 – ni sa jednim Eposovim modelom jednostavno ne možete pogriješiti, jer već duži niz godina iz njihovih tvornica izlaze redom samo kvalitetni modeli (najmanji i najjeftiniji model ELS3 je proglašen zvučnikom godine)
http://www.jamospeakers.com/consumer/ - tu ima svega, od katastrofe do vrhunskih proizvoda, uglavnom se njihovi jeftiniji proizvodi zaobilaze
http://www.jmlab.com - odlični francuski zvučnici vrlo širokog cjenovnog ranga (od 150€ - 100000€), obavezno pogledati model Grande Utopia Beryllium i njegove specifikacije koji predstavlja jednu od svjetski referenci kod reprodukcije zvuka
http://www.kef.com/ - odlični engleski zvučnici koji nude veliki raspon proizvoda, od odličnih entry level modela do velikih referentnih sistema
http://www.mission.co.uk/ - Mission zvučnici uvijek plijene pozornost kako dizajnom, tako i zvukom
http://www.monitoraudio.co.uk/ - jedan od proizvođača čiji se zvučnici uvijek stavljaju visoko na popis kupovine, pogotovo kod izbora jeftinijih modela (Bronze serija)
http://www.pmc-speakers.com/ - po nekima tu se nalaze većina ponajboljih zvučnika današnjice, koji su se prvenstveno "iskazali" u studijskim uvjetima, a onda tek u kućnim sistemima
http://www.tannoy.com/ - ove zvučnike (model Mercury mX1-M i FX 5.1 sistem) bi obavezno trebalo poslušati prije bilo kakve investicije u PC speakere, jer bi se mogli jako ugodno iznenaditi
http://www.visaton.com – njemački proizvođač prije svega zvučničkih drivera, a zatim pasivnih elektroničkih komponenata i zvučničkih kutija. Ponuda je jako široka i lako se mogu složiti jeftini i kvalitetni zvučnici, skupa sa vrhunskim zvučnicima za stereo ili kućno kino. Autor ovih redaka je prvi zvučnik (subwoofer) napravio upravo na Visaton-ovim driverima, a i dan-danas koristim njihovu samogradnju kao surround kanale.
http://www.wharfedale.co.uk/ - firma sa jako dugim iskustvom u proizvodnji zvučnika koji su obično visoko cijenjeni, isti savjet koji sam dao za Tannoy vrijedi i ovdje (model Diamond 8.1)
http://www.quad-hifi.co.uk/ - jedna od rijetkih firmi koji imaju kompletnu ponudu audio programa, od odličnih pretpojačala/pojačala, preko integriranih pojačala, cd playera i DA konvertera do isto tako odličnih zvučnika

Nakon uvodnog članka u kojem smo obratili pažnju na najčešće greške pri izboru Hi-Fi opreme te vam približili pojmove poput snage i decibela, u drugom dijelu Hi-Fi škole bavili smo se zvučničkom osjetljivošću, impedancom, frekvencijskim rasponom te zvučničkim kutijama. U članku smo naveli i linkove koji će vas odvesti do najpoznatih proizvođača audio opreme te vam dati pristup dodatnim podacima...



