Pogled u 2004.

Osvrt na 2003.

Bili smo svjedoci raznih pozitivnih dešavanja tokom 2003. godine na polju hardvera. USB 2.0 je konačno donio prijeko potrebnu propusnost externim uređajima i zadržao jednostavnost spajanja, zaživio je i Serial ATA kao nasljednik Paralel ATA standarda i donio potrebna ubrzanja i tanke, okrugle kablove koji ne smetaju po kućištu.

LCD displeji su postali pristupačniji i ne tako egzotičan komad hardvera s tendencijom da postanu sasvim uobičajeni tokom 2004. godine. Na polju računarske grafike vidjeli smo da ništa nije nemoguće - ATi je postao lider i na polju performansi grafičkih kartica iskoristivši nVidia-inu opuštenost kao dotadašnjeg lidera.

DDR-2 memorija je našla svoje mjesto na novim nVidia i ATi grafičkim karticama, ali se nije proslavila zbog nesavršenosti proizvodnog procesa, te se njen bum očekuje tek tokom 2004. godine. Posebno je bilo zanimljivo predstavljanje AMD Athlon64 serije procesora koja je donjela 64 bitnu podršku za desktop računare, ali i bolje performanse u 32 bitnim aplikacijama zahvaljujući integriranom memorijskom kontroleru i povećanom cache memorijom u samom procesoru.

Intel je predstavio Pentium-M procesor za mobilne računare koji ima impresivne performanse, ali je u stvari ovim potezom Intel potvrdio AMD-ovu politiku da nije sve u megahertzima. Naime, iako radi na nižem radnom taktu, Pentium-M postiže rezultate kao mnogo više rangirani P4 procesori. P4 ‘’EE’’ ili ‘’Extreme Edition’’ (Extremly Expensive, op.ur.)  ipak ne možemo uzeti kao neki ozbiljan novitet, jer se u principu radi o Xeonu MP koji je nazvan drugim imenom i ponuđen desktop tržištu. No 2004 će čini se biti još interesantnija, kako količinom novosti, tako i njihovim značajem.

CPU

AMD i Intel kao vodeći proizvođači procesora za PC pripremaju zanimljive promjene. Tako će AMD preći sa 735  socketa, na kojem su bazirani Athlon 64 procesori, te sa 940 socketa, na kojem su bazirani Athlon 64 FX procesori  na socket 939. Ovaj potez malo komplicira stvari sadašnjim vlasnicima 64-bitnih Athlona jer neće moći nadograditi sisteme novim procesorima, ali je u biti ovo jako pozitivan potez, jer će omogućiti da na istu ploču možemo staviti i Athlon64 i Athlon 64 FX procesore.

S obzirom da je AMD na najnovijim roadmap-ama pokazao da će i FX verzija imati nove predstavnike i to proizvedene u novom 90 nm procesu, to mogućnost nadogradnje postaje zanimljivija. Bitno je spomenuti da Ahlon 64 procesori imaju integrisanu tehnologiju zaštite protiv poznatog buffer-overflow napada na računare koja će se moći aktivirati nakon što Microsoft objavi Service Pack 2 za Windows XP.

Dakle, za AMD budućnost izgleda jako dobro - kada uspostavi jedinstvenu platformu za 64-bitne procesore te kad uzmemo u obzir da je trenutni lider u performansama (nedavno je predstavljen Athlon 64 3400+) onda možemo reći da će utrka za kralja performansi na polju procesora zaista biti zanimljiva.   

Div iz Santa Clare, Intel, također priprema prelaz na novu platformu. Dosadašnji socket 478 će biti zamjenjen novim  socketom 775, kako je predviđeno u drugom kvartalu 2004. godine. Novi chipet nosi kodni naziv ‘’Grantsdale’’. Naravno tome prethode i novi procesori. Prvo ćemo vidjeti Prescott 478, a zatim Prescott 775 procesore. Procesori će i dalje nositi naziv P4 ( i to verzija ''E'') i biće proizvedeni u 90 nm procesu, imaće 1MB L2 cache-a, te raditi na 200 MHz Fsb-u (800 MHz efektivno, Quad Pumped Bus).

Procesori će imati naprednu Hyper Threading tehnologiju i SSE3 instrukcije. Kako je najavljeno, Prescott će donjeti i podršku za DDR-2 memoriju. Početne radne frekvencije će biti 3.40GHz, 3.20GHz, 3GHz i 2.80GHz. Zanimljivo je spomenuti da je minimalno napajanje za Prescott sisteme 350 W te da je potreban pojačan protok zraka u kučištu što nam govori o toplotnim mogućnostima ovog procesora :).

DDR 2

Iako su prvi probni primjerci DDR-2 memorije proizvedeni u 2003. u 100 nm procesu, masovna proizvodnja se očekuje tek u toku ove godine. Razloga je više. Najvažniji razlog je naravno podrška proizvođača procesora i chipseta. Tako je Intel najavio podršku za DDR-2 sa novim procesorom kodnog imena ''Prescott'' te chipsetom ''Grantsdale''.

Drugi razlog je naravno sam proizvodni proces. Top DDR modeli se već proizvode u 100 nm zbog velike konkurencije, DDR-2 proizveden u 100 nm se grije značajno više nego DDR što smo imali prilike vidjeti na GFX grafičkim karticama, tako da se masovna proizvodnja očekuje tek sa prelaskom na 90 nm.

DDR-2 moduli nisu kompatibilni sa standardnim DDR modulima, tako da je prelazak na novu platformu neminovan. Dok je DDR nudio 2 bit-a po jednom clock ciklusu, teoretski nudeći dvostruko veću propusnost od SDR-a, DDR-2 nudi 4 bit-a i teoretsku propusnost od 6,4 GB/s za DDR-2 400.
DDR-2 bi trebao biti posebno zanimljiv za laptope zbog nižeg radnog napona (1.8V) u odnosu na DDR (2.5-2.8V) kao i zbog niže radne frekvencije npr. DDR-2 533 bi radio na 133 MHz (u odnosu na DDR 266 koji također radi na 133 MHz) jer bi zbog svega toga trebao imati manju potrošnju energije što je, naravno, značajno za laptope.

Dakle, kada krene u masovnu proizvodnju DDR-2 bi trebao startati sa 400 MHz (100MHz x 4) što je pomalo nelogično, jer već imamo na tržištu primjerke DDR-a koji radi na 533 MHz, a već se govori i o većim brzinama. U svakom slučaju DDR-2 predstavlja pozitivnu evoluciju ka boljim performansama novih računara.

PCI Express

Sadašnji AGP i PCI slotovi će biti zamijenjeni novim fleksibilnijim i bržim PCI Express X16 slotovima. Intel i ATi su najveći pobornici ove promjene. PCI Express slot ima 164 pin-a i dužinu od 89 mm. Naravno promjene nisu samo u veličini slota i broju pin-ova, već su i tekako zanimljive na polju samih performansi. PCI Express ima propusnot oko 100 MB/sec/pin, dok AGP 8X ima oko 18 MB/sec/pin, što je, morate priznati, impresivno. Dubina cjevovoda će se povećati sa 32 na 256 bit-a .


Već je jasno da će grafičke kartice imati najviše koristi od ovog standarda, te ponuditi dosad neviđenu kompleksnost i detaljnost grafike. Treba spomenuti i da je PCI Express u stanju ponuditi grafičkoj kartici maksimalno 60W energije za razliku od dosadašnjih 25W koje je mogao ponuditi AGP8X. Što se tiče fleksibilnosti treba reći da će PCI Express za početak imati propusnost od 8GB/sec (2x 4GB/sec) te mogućnost za daljnje povećanje na 10 GB/sec pa i više.

Balanced Technology Extended (BTX) Form Factor

Da bi sve bilo u trendu velikih promjena pobrinuo se Intel i predstavio novi format matičnih ploča. BTX ili Balanced Technology Extended. BTX je dizajniran s namjerom da integriše nove tehnologije: Serial ATA, USB 2.0,  PCI Express, DDR-2 te naravno nove procesore sa visokom potrošnjom i radnom temperaturom. Poseban akcent je stavljen na efikasan raspored komponenata na ploči i u kučištu kako bi se iskoristio poboljšan unutrašnji protok zraka u kučištu.


Tako bi i CPU i chipset i grafička karta iskorištavali protok zraka napravljen primarnim ventilatorom u kučištu te izbjegli potrebu za dodatnim, bučnim ventilatorima. Također je poboljšan raspored I/O kontrolera sa zadnje strane ploče što je bitno jer se brzine signala vanjskih uređaja stalno povećavaju te je potrebno imati čist i stabilan signal.

Prema BTX specifikacijama i kučišta i napajanja će morati imati nove karakteristike. Da bi omogućili efikasniji protok zraka i bolji raspored komponenata računara, kučišta će morati biti redizajnirana, tu odmah u igru ulaze i estetske modifikacije koje bi trebale podržati trend providnih strana, svijetlećih lampi te uređaja ''cool'' izgleda.


ATX napajanja će  ipak ostati kompatibilna sa BTX standardom ali će se vremenom sve više koristiti napajanja sa višefaznim regulatorima napona radi potrebne stabilnosti cjelokupnog sistema. Biće dostupna tri formata BTX ploča: picoBTX, microBTX i BTX. Razlikovaće se prvenstveno po broju slotova za proširenja, a pratiće ih i odgovarajuće dimenzije kučišta.

Grafika

Što se tiče promjena u grafičkom dijelu, čini se da neće biti nekih većih tehnoloških noviteta. Ati i nVidia su najvili nove cihpsete bazirane na Microsoft-ovom DX-9 API-ju, i to VPU-ve kodnih imena R4xx te NV4x. Ono što bi trebalo biti  zanimljivo je da bi se trebale pojaviti grafičke kartice dizajnirane za već pomenuti PCI Express. Naravno, još neko vrijeme možemo očekivati novije grafičke chipsete kombinovano i za AGP i za PCI Express standard.


Ove godine u igru ulaze i dva nova (stara) proizvođača grafičkih chipseta. To su XGI (eXtreme Graphics Innovation)  i S3. Razdvajanjem SiS-a i XGI (koji su inače proizvodili Xabre liniju chipova) nastao je potpuno novi chip nazvan ‘’Volari’’. Probne primjerke XGI chipova smo već imali priliku vidjeti (Volari Duo V8 Ultra), koji se nisu proslavili prvenstveno zbog loših upravljačkih programa (drivera).


Možemo reći da XGI zaista ima nešto konkretno za ponuditi za razliku od S3 koji je još za novembar ili decembar 2003. najavljivao DeltaChrome X9 chip. Ovaj chip bi trebao biti u rangu sa Radeon 9700 PRO i GeForce FX serijom chipova, te ponuditi nižu cijenu. Međutim, u decembru S3 je objavio da je predstavljanje chipa pomjereno za Januar 2004. uz neke izmjene. Naime, sada bi chip trebao biti nešto pojačan i u rangu sa Radeon 9800 i GeForce FX 5900 grafičkim chipovima, ali sa nešto većom cijenom od prvobitno najavljivane. U svakom slučaju veći broj proizvođaća ne može naškoditi, već naprotiv, samo poboljšati situaciju na grafičkom tržištu.

Zaključak

Sve u svemu, značaj navedenih promjena je zaista veliki. Možemo slobodno reći da će računari krajem 2004. godine biti značajno brži, fleksibilniji ali i ljepši za oko, nego što bi mogli biti na starom dizajnu. Poseban naglasak je stavljen na CPU - RAM - Grafika protok što će značajno ubrzati računare te današnje vjerovatno učiniti smiješnim.